Urađeno za: Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine
Srbije
Rukovodilac: Dr
Miloje Kostić, dipl. ing.
Saradnici: Dr
Žarko Janda, dipl. ing.
Sekula Ištvan, dipl. ing, SEVER,
Električne mašine, Subotica
Lajoš
Miškolci, dipl. ing, SEVER, Električne mašine, Subotica
Cilj istraživanja na projektu je bio da se istraži i proveri
mogućnost i opravdanost primene asinhronih motora za dva napona (dve veze
namotaja) u ulozi Energetski efikasnih motora (EEMs). Kao rezultat istraživanja
treba da se definiše odgovarajuća serija asinhronih motora. Elaborat je urađen u skladu sa programskim
zadatkom koji je obuhvatio 5 faza istraživanja, koje su sprovedene kroz 8
aktivnosti definisanih u programu. Na osnovu rezultata istraživanja
definisana je serija asinhronih motora za dva napona kao energetski efikasnih
motora: snaga 1-30 kW i (eventualno) snaga 37-75 kW.
Tehnoekonomska analiza je
pokazala da se radi se o
motorima koji su u konstrukcionom i proizvodnom smislu identični sa asinhronim
motorima za dva napona i čija je proizvodna cena viša do 5 % u odnosu na
standardne asinhrone motore, zbog razlike u tome da im je namotaj statora
podeljen u dva dela čijih je 12 krajeva izvedeno na priključnu ploču motora.
Pri opterećenjima čija je srednja vrednost u granicama od 80-100% nominalnog
opterećenja, namotaj statora se na priključnoj ploči motora vezuje u dvostruku
zvezdu i, u energetskom smislu, radi kao standardni asinhroni motor. Kada su
srednje vrednosti opterećenja £80%, namotaj statora se vezuje u trougao i fazni polunamotaji
statora dolaze pod snižen napon (0. 866 Un) a gubici praznog hoda se smanjuju
za oko 30%, dok gubici opterećenja rastu, ali je rast drugih manji od smanjenja
prvih gubitaka, i to tim više ukoliko su opterećenja motora manja. Kada se
uračunaju i efekti od smanjenja reaktivnih opterećenja, ukupni efekti su
dvostruko veći, pa rok povraćaja sredstava za povećanu cenu motora iznosi oko 1
godine, i pri radu od 2500 h/godišnje.
Rezultati ovog projekta se mogu koristiti pri
premotavanju oštećenih asinhronih motora tako što će namotaj biti izveden iz
dva polunamotaja čiji će krajevi biti vezani u trougao, ukoliko je srednja
vrednost opterećenja ispod 80%. Procena je da bi to moglo biti primenjeno na
70-80% premotavanih motora. Time bi bilo omogućeno da ovi motori poboljšaju
svoje energetske karakteristike, u odnosu na slučajeve da se premotaju prema
originalnoj verziji namotaja statora. Pod pretpostavkom da se na ovaj način
izvrši premotavanje motora ukupne snage 60‑70 MW/godišnje, to bi moglo
doneti uštede od oko 1 MW u aktivnoj i od oko 10 Mvar u reaktivnoj snazi, ili
na godišnjem nivou uštede u aktivnoj i reaktivnoj energiji od 3000 MWh i 30000
MVarh.
Obim elaborata: 35 strana
+ 15 strana dijagrama i rezultata eksperimentalnih ispitivanja.