Urađeno za: JP TENT, Obrenovac
Rukovodilac: Dr
Miloje Kostić, dipl. ing.
Saradnik: Ivan
Stanisavljević, dipl. ing.
Obrada navedene problematike u studiji obuhvata sledeća poglavlja:
1.
Uvod
2.
Metode
za utvrđivanje opterećenja i gubitaka snage kod asinhronih motora u radu;
3.
Smanjenje
opterećenja i potrošnje električne energije podešavanjem vrednosti napona;
4.
Energetski
proračuni i analiza sopstvene potrošnje u Termoelektrani "Nikola Tesla B";
5.
Analiza
i izbor mera za racionalizaciju sopstvene potrošnje električne energije;
6.
Procena
ušteda u smanjenju sopstvene potrošnje;
Sopstvena potrošnja u Termoelektrani "Nikola Tesla B" se napaja iz dva transformatora koji su
priključeni na generatore termoelektrane (transformatori 1BT i 2BT) i
transformatora OBT 220/6.9/6.9 kV koji se napaja iz prenosne mreže. U cilju
neophodnih analiza, prvo su sračunate vrednosti opterećenja i gubitaka snage u
mreži kao i samih potrošača - motora.
Gubici snage, u mreži sopstvene potrošnje, su mali - do 0.4 % u
transformatorima i mreži 6 kV, odnosno do 1% ako se uključi mreža 0.4 kV.
Gubici snage u samim motorima su znatno veći, i iznose:
-
3-6%,
u 6- kV motorima snaga od 500-6300 kW, i
-
7-15%,
kod motora snaga od 1- 300 kW i napona 0.4 kV,
pa su proračunati i analizirani detaljnije nego što se to
uobičajeno čini. Metode za proračune istih su posebno izložene u poglavljima 2
i 3.
Detaljni proračuna pojedinih komponenti gubitaka snage u motorima
su prikazani u poglavlju 4.2.3, a rezultati tih proračuna su dati u
odgovarajućim tabelama. Posebno su sračunate vrednosti pojedinih komponenti
gubitaka snage u motorima, i to:
1.
Gubici
snage na trenje i ventilaciju (Pfw), tzv. mehanički gubici snage;
2.
Gubici
praznog hoda u namotaju statora (PCu0);
3.
Gubici
u gvožđu motora (PFe); kao i
4. Gubici opterećenja (PγP),
u koje ulaze: gubici u namotaju statora (PCu1P) u provodnicima
rotora (PCu2P), i
dodatni gubici opterećenja
(Pdn)
Vrednosti navedenih gubitaka snage su
sračunate i date uporedo za sledeće vrednosti napona napajanja: 6.4 kV,
6.5 kV, 6.6 kV, 6.7 kV, 6.8 kV, 6.9 kV, kako bi se utvrdio uticaj vrednost
napona:
-
Na
vrednost ukupnih gubitaka snage u motorima, i
-
Na
vrednost reaktivnih opterećenja u mreži sopstvene potrošnje.
Na osnovu rezultata proračuna i odgovarajućih analiza, u cilju
racionalnijeg korišćenja električne energije, za primenu su odabrane sledeće
dve mere racionalizacije:
1.
Smanjenja
opterećenja i potrošnje električne energije izborom i podešavanjem vrednosti
radnih napona u celokupnom konzumu, tj. na transformatorima sopstvene potrošnje
1BT i 2BT i transformatoru opšte potrošnje OBT; dok bi
2.
Kompenzacija
prekomerne reaktivne energije, mogla biti korišćena u retkim slušajevima- samo
kod potrošača koji se napajaju iz transformatora opšte potrošnje OBT, i to
preko relativno dužih mreža napona 0.4 kV.
Rezultat smanjenja napona, sa vrednosti 1.03Un (6.8 kV)
na nominalnu vrednost napona Un, su doveli do:
-
smanjenju
ukupnih gubitaka snageza 203kW i potrošnje električne energije za oko 1218 000
kWh/god, i
-
smanjenja
reaktivnih opterećenja za 3544 kvar i potrošnje reaktivne energije za
21 264 000 kvarh/god.
Ukoliko bi se napon u mreži sopstvene potrošnje snizio na 6.5 kV
(0.985Un), kako je predloženo a potom i prihvaćeno od strane
Korisnika, to bi dovelo do još većih efekata, tj. do:
-
smanjenju
ukupnih gubitaka snage za 268kW i potrošnje aktivne energije za oko
1 608000 kWh/god, i
-
smanjenja
reaktivnih opterećenja za 4 559 kvar i potrošnje reaktivne energije
za 27 354 000 kvarh/god.
Eksperimentalne provere, na delu potrošnje koji se napaja sa
sabirnica 1BA i 1BB, su potvrdile navedene rezultate. To znači da je,
praktično, sprovedena i eksperimentalna provera rezultata analize za deo
konzuma. Ali, obzirom da su karakteristike motora i karakteristike potrošnje
iste, i za delove konzuma koji se napajaju sa sabirnica 2BA i 2BA, to se mogu
očekivati identični efekti od sniženja napona u celokupnom konzumu.
Kada su u pitanju ostale mere racionalizacije, one nisu detaljnije
razmatrane u ovoj studiji. Ali će, ukoliko korisnik studije utvrdi postojanje
mogućnosti za njihovu primenu, biti pružena stručna pomoć u donošenju odluka
vezanih za konkretnu razradu i primenu i tih mera.
Obim studije: 74 strane.