1. "Dalji razvoj elektrodistributivne mreže i izbor srednjeg napona na području EPS JP Elektrosrbija Kraljevo - ED Kruševac",

Urađeno za:       EPS-JP "Elektrosrbija", Kraljevo


Rukovodilac:      Saša Minić, dipl. ing.

Saradnici:           Gordana Radović, dipl. ing.

                         Ivan Jovanović, dipl. ing.

                         Maja Turković, dipl. ing.

                         Srđo Mrđa, dipl. ing.

                         Branislav Ćupić, dipl. ing.

                         Tijana Janjić, dipl. ing.

                         Milan Ivanović, dipl. ing.

                         Miloš Stojković, dipl. ing.

                         Maja Marković, dipl. ing.


Studija daljeg razvoja elektrodistributivne mreže i izbora srednjeg napona na području ED Kruševac sastoji se iz nekoliko poglavlja.

Na bazi podataka iz 1997. godine izvršena je analiza postojećeg stanja i funkcionisanja mreže 10-110 kV na području ED Kruševac. Ustanovljeno je da se samo promenom uklopnog stanja i promenom prenosnog odnosa transformatora 35/10 kV i referentnog napona transformatora 110/35 kV može postići smanjenje gubitaka od oko 1.3 MW za modelovan konzum na nivou maksimuma srednjenaponskih izvoda u 1997. godini, što odgovara smanjenju godišnjih troškova gubitaka za oko 200000 EUR i poboljšanju naponskih prilika za oko 7% u kritičnim tačkama u mreži. U ovom poglavlju je izvršena i detaljna analiza sigurnosti funkcionisanja mreže i ukazano na problematične tačke u mreži čije je rešavanje predmet studije. Takođe, u posebnom odeljku dat je pregled izuzetno rentabilnih investicija u mreži, čijom bi se realizacijom značajno poboljšala ekonomičnost njenog rada. Neke od ovih investicija realizovane su tokom rada na studiji.

sl. 1: Mreža 10-110 kV na području ED Kruševac

U posebnom poglavlju formirana je ciljna mreža u 2020. godini na bazi prognoze na osnovu podataka iz 2000. godine, i na taj način izvršena artikulacija varijanti razvoja koje će u studiji biti detaljno razmotrene. Utvrđene su potrebe za novim objektima 110 i 35 kV, i perspektivnom instalisanom snagom u postojećim objektima. Sagledan je broj i konfiguracija novih izvoda 10 kV da bi se u mreži imale zadovoljavajuće naponske prilike do 2020. godine. Oblikovana je ciljna kablovska mreža 10 kV u gradskim područjima koja zadovoljava unapred definisana koncepcijska rešenja, odnosno, principe sigurnosti, s jedne strane, a s druge strane, omogućava međusobno rezerviranje objekata višeg naponskog nivoa. Jasno su artikulisane sve dileme koje u detaljnoj razradi varijanti razvoja treba raščistiti. Definisane su dve varijante razvoja mreže bez primene napona 20 kV koje je potrebno detaljno razraditi.

U narednim poglavljima data je detaljna razrada varijanti razvoja mreže bez primene napona 20 kV po etapama razvoja. Za sve predložene investicije po etapama data su tehnička opravdanja i ekonomski efekti. Posebno su apostrofirane rentabilne investicije. Za svaku investiciju i intervenciju priložen je i odgovarajući crtež koji predstavlja i idejno rešenje realizacije te investicije, odnosno, intervencije. Na početku razmatranja svake etape razvoja mreže priložen je crtež sa tokovima snaga i naponskim prilikama u mreži 110 i 35 kV i tabela sa opterećenjima, gubicima i naponskim prilikama po izvodima 10 kV pre realizacije predloženih investicija, a na kraju razmatranja crtež i tabela po realizaciji predloženih investicija. Konačno, na kraju razmatranja za svaku etapu je dat potrebni iznos ulaganja po naponskim nivoima i ukupno, i pregledna tabela potrebnih investicija u toj etapi razvoja mreže.

Na bazi zaključaka iz poglavlja posvećenog potencijalnim pravcima razvoja mreže i zaključaka iz poglavlja posvećenih detaljnoj razradi varijanti razvoja mreže formirane su dve varijante razvoja mreže sa primenom napona 20 kV i one su detaljno razrađene u posebnim poglavljima.

U zaključnom poglavlju dati su zaključci izvedeni na bazi razmatranja u ovoj studiji.

Kao rezultat detaljnih analiza razvoja mreže u varijantama bez uvođenja i sa uvođenjem napona 20 kV može se doneti niz zaključaka.

  1. Nije ekonomično uvođenje napona 20 kV u severoistočnoj zoni ED Kruševac.
  2. Ekonomično je uvođenje napona 20 kV u centralnoj i jugozapadnoj zoni ED Kruševac od etape razvoja do 2005. godine.
  3. Novi objekti 110 kV koje je potrebno graditi na području ED Kruševac su: TS 110/35/10 kV Varvarin pored postojeće TS 35/10 kV Varvarin (u etapi razvoja do 2005. godine), TS 110/20/10 kV Kruševac 3 na mestu TS 35/10 kV Kruševac 3 (u etapi razvoja do 2005. godine), TS 110/35/20 kV Brus pored postojeće TS 35/10 kV Brus koja je u međuvremenu pretvorena u TS 35/20 kV (transformacija u TS 35/20 kV se vrši u etapi razvoja do 2005. godine, a izgradnja nove TS 110/X kV u etapi do 2015. godine) i TS 110/20 kV Kruševac 6 (u etapi razvoja do 2015. godine). Planira se aktiviranje napojne tačke 10 kV u TS 110/35 kV Ćićevac u etapi razvoja do 2010. godine i etapno transformisanje TS 110/35/10 kV Kruševac 6 u TS 110/20/10 kV.
  4. Što se novih vodova 35 kV tiče, planirana je izgradnja priključnih vodova za novu TS 35/10 kV 13. oktobar i drugog voda 35 kV do TS 35/10 kV Ražanj.
  5. Planirana je izgradnja nove TS 35/10 kV 13. oktobar (u etapi razvoja do 2005. godine), pretvaranje TS 35/10 kV Kupci i Brus u TS 35/20 kV (u etapi razvoja do 2005. godine), a TS 35/10 kV Veliki Šiljegovac najpre u TS 35/20/10 kV (u etapi razvoja do 2005. godine), a zatim u TS 35/20 kV (u etapi razvoja do 2010. godine). Konačno, planira se gašenje TS 35/10 kV Brzeće i njeno pretvaranje u RP 20 kV.
  6. Što se širenja mreže 20 kV tiče, planirano je da se u gradu Kruševcu ovo širenje obavlja etapno, koristeći najpre mogućnosti postojećih 35 kV kablova za rad pod naponom 20 kV, a kasnije prateći dinamiku izlaska iz pogona pojedinih transformatora 10/0.4 kV, kablova 10 kV i proširenja kapaciteta transformacije 110/20 kV. Najveći deo vangradske mreže planirane za prelazak na rad pod naponom 20 kV već se u etapi razvoja do 2005. godine prevodi na rad pod naponom 20 kV. U kasnijim etapama prevođenje je sporadično: u etapi do 2010. godine završava se prevođenje na području koje se napaja iz TS 35/20 kV Veliki Šiljegovac i prevode manji delovi mreže u jugozapadnoj zoni.
  7. Mreža 20 kV na kraju perspektivnog perioda jedina služi za napajanje u istočnom delu grada Kruševca do Rasine i u južnom delu Kruševca (naselja Mudrakovac i Prnjavor). I veliki deo ostatka mreže u gradu je pripremljen za rad pod naponom 20 kV koji bi trebalo da se realizuje nakon 2020. godine. Pod naponom 20 kV napaja se korporacija Trayal već od 2005. godine, a na kraju perioda razvoja jedan izvod 20 kV prelazi Rasinu i pruža se kroz Parunovac u pravcu TS 35/20 kV Veliki Šiljegovac. Najveći deo vangradske mreže srednjeg napona južno od Kruševca je 20 kV mreža, izuzev izvoda koji se napajaju iz TS 35/10 kV Koševi i Mrmoš. Planira se da do kraja perspektivnog perioda pod naponom 10 kV južno od Kruševca ostane grad Aleksandrovac i mreža 10 kV severno i zapadno od njega. Ostatak mreže srednjeg napona u jugozapadnoj zoni je pod naponom 20 kV i napaja se iz TS 35/20 kV Kupci i TS 110/35/20 kV Brus. Pod naponom 10 kV ostaje da radi vangradska mreža severno od Kruševca.

Obim studije:      588 strana.