Urađeno za: EPS-JP "Elektrosrbija", Kraljevo
Rukovodilac: Saša
Minić, dipl. ing.
Saradnici: Gordana
Radović, dipl. ing.
Ivan
Jovanović, dipl. ing.
Maja
Turković, dipl. ing.
Srđo
Mrđa, dipl. ing.
Branislav
Ćupić, dipl. ing.
Tijana
Janjić, dipl. ing.
Milan
Ivanović, dipl. ing.
Miloš
Stojković, dipl. ing.
Maja
Marković, dipl. ing.
Studija daljeg razvoja elektrodistributivne mreže i izbora srednjeg
napona na području ED Kruševac sastoji se iz nekoliko poglavlja.
Na bazi podataka iz 1997. godine izvršena je analiza postojećeg
stanja i funkcionisanja mreže 10-110 kV na području ED Kruševac. Ustanovljeno
je da se samo promenom uklopnog stanja i promenom prenosnog odnosa
transformatora 35/10 kV i referentnog napona transformatora 110/35 kV može
postići smanjenje gubitaka od oko 1.3 MW za modelovan konzum na nivou maksimuma
srednjenaponskih izvoda u 1997. godini, što odgovara smanjenju godišnjih
troškova gubitaka za oko 200000 EUR i poboljšanju naponskih prilika za oko 7% u
kritičnim tačkama u mreži. U ovom poglavlju je izvršena i detaljna analiza
sigurnosti funkcionisanja mreže i ukazano na problematične tačke u mreži čije
je rešavanje predmet studije. Takođe, u posebnom odeljku dat je pregled
izuzetno rentabilnih investicija u mreži, čijom bi se realizacijom značajno
poboljšala ekonomičnost njenog rada. Neke od ovih investicija realizovane su
tokom rada na studiji.
sl. 1: Mreža 10-110 kV na
području ED Kruševac

U posebnom poglavlju formirana je ciljna mreža u 2020. godini na
bazi prognoze na osnovu podataka iz 2000. godine, i na taj način izvršena
artikulacija varijanti razvoja koje će u studiji biti detaljno razmotrene.
Utvrđene su potrebe za novim objektima 110 i 35 kV, i perspektivnom
instalisanom snagom u postojećim objektima. Sagledan je broj i konfiguracija
novih izvoda 10 kV da bi se u mreži imale zadovoljavajuće naponske prilike do
2020. godine. Oblikovana je ciljna kablovska mreža 10 kV u gradskim područjima
koja zadovoljava unapred definisana koncepcijska rešenja, odnosno, principe
sigurnosti, s jedne strane, a s druge strane, omogućava međusobno rezerviranje
objekata višeg naponskog nivoa. Jasno su artikulisane sve dileme koje u
detaljnoj razradi varijanti razvoja treba raščistiti. Definisane su dve
varijante razvoja mreže bez primene napona 20 kV koje je potrebno detaljno
razraditi.
U narednim poglavljima data je detaljna razrada varijanti razvoja
mreže bez primene napona 20 kV po etapama razvoja. Za sve predložene
investicije po etapama data su tehnička opravdanja i ekonomski efekti. Posebno
su apostrofirane rentabilne investicije. Za svaku investiciju i intervenciju
priložen je i odgovarajući crtež koji predstavlja i idejno rešenje realizacije
te investicije, odnosno, intervencije. Na početku razmatranja svake etape
razvoja mreže priložen je crtež sa tokovima snaga i naponskim prilikama u mreži
110 i 35 kV i tabela sa opterećenjima, gubicima i naponskim prilikama po
izvodima 10 kV pre realizacije predloženih investicija, a na kraju razmatranja
crtež i tabela po realizaciji predloženih investicija. Konačno, na kraju
razmatranja za svaku etapu je dat potrebni iznos ulaganja po naponskim nivoima
i ukupno, i pregledna tabela potrebnih investicija u toj etapi razvoja mreže.
Na bazi zaključaka iz poglavlja posvećenog potencijalnim pravcima
razvoja mreže i zaključaka iz poglavlja posvećenih detaljnoj razradi varijanti
razvoja mreže formirane su dve varijante razvoja mreže sa primenom napona 20 kV
i one su detaljno razrađene u posebnim poglavljima.
U zaključnom poglavlju dati su zaključci izvedeni na bazi razmatranja
u ovoj studiji.
Kao rezultat detaljnih analiza razvoja mreže u varijantama bez
uvođenja i sa uvođenjem napona 20 kV može se doneti niz zaključaka.
Obim studije: 588 strana.