Urađeno za: JP "Elektroprivreda Srbije"
Beograd, JP
"Elektromreža Srbije" Beograd
Rukovodilac: Srđo
Mrđa, dipl. ing.
Saradnici: Saša
Minić, dipl. ing.
Danka
Kecman, dipl. ing.
Tijana
Janjić, dipl. ing.
Ivan
Stanisavljević, dipl. ing.
Miloš
Stojković, dipl. ing.
Milan
Ivanović, dipl. ing.
Branislav
Ćupić, dipl. ing.
Ova studija se bavi razvojem perspektivne prenosne mreže naponskih nivoa
110 kV, 220 kV i 400 kV, na području Srbije bez Kosmeta, u periodu do 2025.
godine. Prenosna mreža na području Kosmeta preuzeta je iz studije završene
1997. godine, u skladu sa Programskim zadatkom.
U prvom delu studije, pored ovoga uvoda, nalaze se energetske
podloge na kojima se bazira razvoj perspektivne prenosne mreže (Poglavlje 2 -
Podloge i Prognoza). U tome poglavlju izvršena je prvo detaljna analiza
kretanja potrošnje električne energije i vršnih snaga u prethodnom
šesnaestogodišnjem periodu (1989-2004. godine), kako za Srbiju (bez Kosmeta) u
celini, tako i po elektrodistributivnim (ED) područjima, u skladu sa
organizacionom šemom koja je važila u tome periodu. Na osnovu te analize
kretanja potrošnje i opterećenja u prethodnom periodu i usvojenih pretpostavki
sačinjena je prognoza potreba za električnom energijom i snagom za planski
period do 2025. godine, za područja za koja je rađena i analiza kretanja u
prethodnom periodu. U studiji je, korišćenjem različitih pristupa, sačinjeno 9
različitih varijanti prognoze potreba za električnom energijom i snagom za
Srbiju u celini i po 7 varijanti za ED područja. Elaborat sa analizom kretanja
u prethodnom periodu i prognozom potreba za naredni period dostavljen je
Naručiocu studije. Na osnovu toga elaborata Stručni savet Naručioca usvojio je
dve varijante prognoze, kao podlogu za planiranje razvoja perspektivne prenosne
mreže. Za te dve varijante globalne prognoze za Srbiju i pojedina ED područja
sačinjena je prognoza opterećenja postojećih i planiranih novih trafostanica
(TS) 110/X kV, po petogodišnjim etapama do 2025. godine. Ta prognoza
opterećenja po čvorištima 110 kV je jedna od bitnih podloga za modelovanje
perspektivne prenosne mreže. Radi se, naravno, uvek o prognozi maksimalnih
opterećenja u zimskom periodu.
U 2. delu, studija se bavi razvojem perspektivne prenosne mreže po
petogodišnjim etapama do 2025. godine. U tome delu u 3. poglavlju dati su
kriterijumi i osnove metodologije za planiranje prenosne mreže, a potom, u
4. poglavlju, je prvo data detaljna analiza stanja u postojećoj prenosnoj
mreži Srbije, a zatim, polazeći od te analize i prognoze opterećenja čvorišta
110 kV iz 2. poglavlja, planirani perspektivni razvoj te mreže. U svim
slučajevima kada je za to bilo realnog osnova razmatrana su dva, a nekad i
više, mogućih rešenja u perspektivnoj mreži, kako bi se došlo do
najpovoljnijeg.
Od EPS-a su dobijene više pretpostavke, nego čvrste podloge o novim
elektranama koje bi trebalo da se grade u Srbiji i to samo za period do 2015.
godine. Zbog toga je obrađivač studije bio prinuđen, ne samo da sam pretpostavi
nove izvore u pojedinim etapama, već i da analizira uticaj različitih alokacija
budućih izvora na planiranu perspektivnu prenosnu mrežu.
Na kraju studije dati su, u tabelama, spiskovi planiranih novih
objekata u prenosnoj mreži Srbije, sa njihovim osnovnim karakteristikama i
etapama u kojima bi trebalo da budu izgrađeni. Takođe, planirani razvoj
prenosne mreže prikazan je na slikama, na kojima su dati i tokovi snaga po
elementima mreže i moduli napona u čvorištima. Mreža 400 kV i 220 kV prikazana
je na jedinstvenoj slici za Srbiju u celini, dok je mreža 110 kV, zbog
obimnosti prikazana na više slika, po oblastima. Studija je povezana u dve
knjige. U I knjizi je tekst studije, sa svim tabelama, a u II knjizi su crteži
- mape na kojima je prikazana prenosna mreža sa tokovima snaga po granama i
naponima po čvorištima.
sl. 2:
Perspektivna prenosna mreža 2025. godine u varijanti značajnijeg gašenja mreže
220 kV

Obim studije: 250 strana.