7.
"Studija dugoročnog razvoja
električne mreže naponskog nivoa 6-110 kV na području ED Šabac",
Urađeno za: PD Elektrosrbija D.O.O. Kraljevo
Rukovodilac: Milan
Ivanović, dipl. ing.
Saradnici: Branislav
Ćupić, dipl. ing.
Gordana
Radović, dipl. ing.
Ana
Šaranović, dipl. ing.
Saša
Minić, dipl. ing.
Razlog za izradu Studije pod gornjim
naslovom bila je potreba da se sagleda razvoj mreže 6, 10, 20, 35 i 110 kV na
području ED Šabac u narednih dvadesetak godina.
Studija je obuhvatila deo
elektroenergetskog sistema (EES) između napojnih tačaka napona 110 kV
(TS 220/110 kV Šabac i TS 400/220/110 kV Sremska Mitrovica) i
sabirnica 6, 10 i 20 kV u TS X/0.4 koje se posredno ili neposredno napajaju iz
TS 110/35/6 kV Šabac 1, TS 110/35/20 kV Šabac 2, TS 110/20 kV Šabac 5, TS 110/20
kV Bogatić i TS 110/20 kV Mačvanska Mitrovica (vodovi 110 kV, TS 110/X kV,
vodovi 35 kV, TS 35/10 kV, TS 35/20 kV, vodovi 20 kV, vodovi 10 kV i
vodovi 6 kV). Ukupno opterećenje ovog dela elektroenergetskog sistema na nivou
transformacije 110/X kV kreće se oko 150 MW, maksimum konzuma je oko
113 MW, a on obuhvata nešto manje od 78000 potrošača koji se napajaju
preko više od 860 TS X/0.4 kV.
Studija je obuhvatila naredni period do
2025. godine, s tim što je perspektivna mreža razrađena po petogodišnjim
etapama 2010-2015-2020-2025. godina.
"Studija dugoročnog razvoja
električne mreže naponskog nivoa 6-110 kV na području ED Šabac" je
verovatno prvi primer studije dugoročnog razvoja distributivne mreže koja je
inovirana u roku od pet godina kao što se preporučuje u Tehničkim preporukama
Distribucije Srbije. Izrada ove studije omogućila je da se detaljno preispita
prognoza i na bazi nje rešenja predložena u okviru studije završene 2003.
godine. Studija se sastoji se od deset poglavlja. Prvo poglavlje je uvodno.
U poglavlju 2 data je detaljna analiza
funkcionisanja mreže 10-110 kV na razmatranom distributivnom području za vršna
opterećenja iz zimske sezone 2005/2006. godine. Najpre je izvršena detaljna
analiza na koji je način formiran model mreže (naročito, kako su modelovana
opterećenja), a zatim je na bazi formiranog modela ukazano na sva mesta u mreži
koje ne zadovoljavaju neki od uobičajenih kriterijuma (nivo opterećenja,
kvalitet napona ili sigurnost napajanja). U analizi postojećeg stanja mreže
ukazano je na načine kako se bez investicija može poboljšati funkcionisanje
mreže na području ED Šabac.
sl. 3:
Geografski prikaz mreže na području ED Šabac

sl. 4: Tokovi snaga i naponi u mreži 110 i 35 kV na
području ED Šabac

Prognoza potrošnje električne energije i
opterećenja pojedinih TS X/0.4 kV i po mernim mestima X kV data je u poglavlju
3. Prognoza potrošnje električne energije je formirana po različitim
kategorijama, naseljima i TS X/0.4 kV, a na osnovu nje su određene i
odgovarajuće snage na nivou maksimuma srednjenaponskih izvoda i maksimuma TS
110/X kV. Ona je poslužila kao osnov za planiranje razvoja mreže. Formirane su
dve varijante prognoze: viša i niža koje omogućavaju da se sagleda potencijalni
opseg mogućih pojačanja mreže na području ED Šabac.
U poglavlju 4 izloženi su tehnički
kriterijumi koji su služili kao kriterijumi za planiranje razvoja mreže. U ovom
poglavlju izložene su jedinične cene pojedinih elemenata mreže i gubitaka koji
su služili kao jedna od podloga za planiranje razvoja distributivne mreže.
Pregledno je data ekonomska metoda koja je korišćena u analizama i preliminarne
ekonomske analize koje su omogućile brzu selekciju pojedinih rešenja u mreži.
Poglavlje 5 sadrži analizu potencijalnih
pravaca razvoja mreže 110, 35, 20 i 10 kV na području ED Šabac. Na bazi njega
su artikulisane dileme koje je trebalo da budu raščišćene u okviru ove studije.
Ove dileme su bile uglavnom vezane za dinamiku prevođenja mreže 10 kV na rad
pod naponom 20 kV i dinamiku povećanja kapaciteta transformacije 110/20 kV.
Detaljna razrada razvoja mreže i analiza
pojedinih rešenja data je u poglavlju 6 za višu, a u poglavlju 8 za nižu
varijantu prognoze. Između je poglavlje 7 u kojem su izloženi efekti
povezivanja mreže ED Šabac sa susednim mrežama ED Valjevo i ED Loznica.
Poglavlje 9 sadrži pregled zaključaka
donetih na bazi analiza izvršenih u studiji.
U poglavlju 10 data je korišćena
literatura.
Kao i u prethodnoj studiji, osnovni
zaključak koji se nameće nakon svih izvršenih analiza je potreba da se u
relativno kratkom periodu najveći deo vangradskog konzuma prevede na napajanje
pod naponom 20 kV. Efekti prevođenja su značajno niži gubici i povoljnije naponske
prilike koje čine da je za, praktično, ceo vangradski konzum prevođenje pod
napon 20 kV rentabilna investicija.
Veliki gubici i loše naponske prilike
zbog distribucije snage dugačkim vodovima (od kojih su neki u fizički jako
lošem stanju i malog preseka) pod naponom 35 kV je razlog za hitnu izgradnju
nekoliko novih TS 110/20 kV. Dva od ovih objekata su već izgrađene TS 110/20 kV
sa ugrađenim transformatorima 35/20 kV (Vladimirci i Koceljeva) i kompletna
investicija se kod njih svodi na nabavku transformatora 110/20 kV i opremanje
priključnih dalekovodnih i transformatorskih polja 110 kV.
Jedina nova TS 110/20 kV koju je
potrebno izgraditi na području ED Šabac u perspektivnom periodu je
TS 110/20 kV Mačvanska Mitrovica, njena gradnja je u toku i njen
ulazak u pogon je planiran u etapi do 2010. godine.
U studiji se došlo do zaključka
neophodan intenzivan prelazak srednjenaponske mreže van grada pod napon 20 kV.
Što se gradske kablovske mreže tiče planirano je formiranje nekoliko poveznih
20 kV veza između postojećih TS 110/X kV koje obezbeđuju sigurnu
distribuciju snage iz njih i prevođenje pod napon 20 kV niza TS 10/0.4 kV na
gradskom području. Dinamika prelaska TS 10/0.4 kV je uglavnom uslovljena
potrebom da se zamene dotrajali transformatori ugrađeni u njima i potrebom da
se rasterete kablovske veze 10 i 35 kV kako bi se garantovala snaga isporučena
preko transformacije 110/35, 20/35 i 35/10 kV. Činjenica da se povećava konzum
20 kV i na gradskom području dovodi do povećanja kapaciteta transformacije 110/20
kV u postojećim TS 110/X kV.
Što se transformacija 35/10 kV u gradu
tiče, dinamika gašenja transformacije 35/10 kV u gradu je precizno razrađena u
studiji imajući u vidu dinamiku dotrajavanja opreme 10 i 35 kV, transformacije
110/35 kV i potrebu da se obezbedi sigurno napajanje za gradske TS X/0.4 kV.
Većina investicija planiranih u mreži ED
Šabac je nezavisna od izbora varijante prognoze. Ukoliko prognoza bude na nivou
niže varijante iz ove studije moguće je odložiti investicije u drugi
transformator u TS 110/20 kV Šabac 5 za jednu etapu razvoja.
Konačno, povezivanje mreža ED Valjevo i
ED Šabac u optimalnoj varijanti razvoja ima značaja za smanjenje ukupnih
gubitaka u mreži, pri čemu raste konzum TS 110/20 kV Koceljeva, i na odlaganje
izgradnje nove TS 110/35/20 kV Ub 2.
Analize su pokazale da povezivanje mreža
ED Šabac i ED Loznica treba realizovati bez obzira na činjenicu da li će se u
ostatku mreže ED Loznica pojaviti napojna tačka 20 kV. Zahvati potrebni da bi
se pod naponom 20 kV povezale mreže dve ED nisu veliki, a donose značajno
smanjenje gubitaka i poboljšanje naponskih prilika. S druge strane, obezbeđeno
je rezervno napajanje značajnom vangradskom konzumu u slučaju ispada neke od
magistralnih deonica ukoliko se i na području ED Loznica formiraju napojne
tačke 20 kV.
Obim elaborata: 515
strana.